ZAKONSKA REGULATIVA

Na nivou BiH ne postoji relevantno zakonodavstvo koje se bavi isključivo pitanjima ljekovitog i aromatičnog bilja, a također ni rijetke i endemične biljke nisu posebno zaštićene niti je njihov status kvalitetno definisan trenutnim zakonskim propisima. Neke od ljekovitih i aromatičnih biljaka su bile zaštićene po zakonima iz doba Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, ali njihov status nije naknadno potvrđivan niti je rađena studija procjene stanja ovih biljaka nakon rata u BiH.

Većina firmi naglašava da loš zakonski okvir, nepostojanje smjernica, loša primjena zakonskih propisa u praksi, nepostojanje Zakona o organskoj poljoprivredi u Federaciji BiH, neuključivanje proizvodnih organizacija u kreiranje politike, nedefinisani međuentitetski odnosi, nedostatak baze podataka, nepostojanje planova upravljanja koji uređuju šumarstvo i sekundarne šumske proizvode – značajno utječu na unaprjeđenje u proizvodnji i razvoj poslovanja u sektoru ljekovitog i aromatičnog bilja.

Međutim, ono što dodatno doprinosi ovako teškoj situaciji svakako je i neprovođenje zakona – vladinih inspektora. Pravilnik o sekundarnim šumskim proizvodima, koji uključuje i ljekovito i aromatično bilje, spada pod nadležnost ministarstava poljoprivrede svakog entiteta. Zbog njegove slabe primjene, firme koje se bave ljekovitim i aromatičnim biljem koriste ovu situaciju da sakupljaju ljekovito i aromatično bilje širom BiH bez ikakvog ometanja od strane vlasti. Ljekovito i aromatično bilje koje je ugroženo zbog prekomjerne berbe često se prodaje na domaćem ali i međunarodnom tržištu. Na granici ne postoji adekvatna carinska kontrola ugroženih vrsta. Nema obučenih carinskih službenika koji su sposobni razlikovati ugrožene vrste od onih koje su dozvoljene za izvoz. Kao primjer može poslužiti izvoz lincure, koja je ugrožena vrsta, ali se na carinskoj i robnoj dokumentaciji lincura deklariše kao maslačak (koji nije ugrožena vrsta, može se izvoziti).

Imajući u vidu specifičnosti nekih gotovih proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja, naročito razne čajne mješavine, kreme, itd. koje se koriste u zdravstvene svrhe, neophodno je izvršiti registraciju prije njihovog stavljanja u promet na tržištu. U ovom trenutku je moguće registrovati te proizvode kao lijekove (što je jako skupo i nije ekonomski održivo za firme) ili kao dijetetske proizvode (to je puno jeftinije ali istovremeno nemoguće izvesti u zemlje EU.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS obezbjeđuje poticaje u iznosu od 200 KM/ha za proizvodnju bilja (bilo koje vrste bilja uključujući i uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja), dok Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBIH obezbjeđuje 300 KM/ha za organsku proizvodnju/uzgoj (2008).

Što se tiče Zakona o organskoj proizvodnji, iako postoji obaveza za njegovo usvajanje u cilju puta ka Evropskoj uniji, na nivou Bosne i Hercegovine takav još uvijek nije usvojen. Republika Srpska je takav zakon donijela samostalno, dok Federacija BiH, iako je krenula u proceduru donošenja istog, nije dovršila posao, jer je u međuvremenu Vijeće ministara BiH odlučilo da zakon o organskoj proizvodnji treba donijeti na nivou države. Bosna i Hercegovina nije donijela plan preuzimanja zakona Evropske unije iz oblasti poljoprivrede, pa samim tim ni Zakona o organskoj proizvodnji.

Federacija BiH

U FBiH za pitanja ljekovitog i aromatičnog bilja nadležno je Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBIH, te kantonalna resorna ministarstva.

Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju (”Službene novine FBiH”, broj: 42/10) propisane su mjere novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju, modelinovčanih podrški, izvori, odabir prioriteta, visina sredstava, korisnici novčanih podrški i načinrealizacije. Između ostalog, ovim Zakonom je predviđena podrška uzgoju ljekovitog iaromatičnog bilja (kamilica, menta, lavanda, ruzmarin, smilje, lovor i dr.), proizvodnji sadnogmaterijala, izvršenim kapitalnim ulaganjima, organskoj poljoprivrednoj proizvodnji i drugom.

Ljekovito bilje je jedan od prioriteta u modelu poticaja proizvodnji i to za minimalne površine od 1 ha.

Novčane podrške realizuje na osnovu Zakona, Programa podrški i drugih provedbenih propisa za svaki pojedini model Federalno ministarstvo poljoprivrede realizira u saradnji sa nadležnim kantonalnim ministarstvima.

DOKUMENTI – zakonske regulative

Republika Srpska

U Republici Srpskoj (RS) pitanja ljekovitog i aromatičnog bilja su u nadležnosti dva ministarstva, i to Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije. Zakon o poljoprivredi RS (Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 70/06) i Zakon o organskoj proizvodnji hrane (Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 75/04) predstavljaju osnovu, dok pravilnici bliže regulišu specifična pitanja, pa tako i pitanje novčanih podsticaja za uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja. Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela, Sl.glasnik RS broj 19/13, 08.03.2013.godine predviđa sljedeće :

  • Pravo na premiju za proizvodeno i prodato aromatično i ljekovito bilje ostvaruju proizvođači koji u tekućoj godini imaju zasijano najmanje 0,3 ha aromatičnog ili ljekovitog bilja
  • Premija se ostvaruje na osnovu zahtjeva koji se podnosi Agenciji uz koji se prilaže:
    • za pravna lica – račun ili faktura sa dokazom o uplati na žiro račun o prodatim naplaćenim količinama, a za fizička lica otkupni blok i dokaz o naplati za predate količine
    • obračun premije sačinjen na Obrascu 29. koji se nalazi u prilogu ovog Pravilnika, a koji je potrebno dostaviti osim u štampanoj i u elektronskoj formi na mail adresu Agencije ili na CD (obrazac je dostupan na internet stranici Ministarstva)
  • Visina premije utvrđuje se nakon obrade prispjelih zahtjeva u skladu sa iznosom koji je utvrđen Planom korištenja sredstava i iznosit će do 15% od prosječne tržišne cijene po jedinici proizvoda, a maksimalno 10.000 KM po korisniku
  • Iznos iz prethodne stavke isplaćivati će se u omjeru 90% proizvođačima i 10% od visine obračunate premije poljoprivrednim zadrugama kao organizatorima otkupa
  • Zahtjev za isplatu premije korisnik podnosi najkasnije do 30.novembra tekuće godine.